I digitalizacia anel dži o averdipe ani kolaboracia. O majanglune šartia sig averkerena pe ane sa e sektoria, thaj adžukhar ani Europa. Sar te resel pe dži e resarinakere grupe e sikljovipaskere? Kola si e fromatia e ikeripaskere thaj ekonomikane pokinkeripaskere? Save barjovipasa šaj minsale te khelinkeras amen? E sikavne thaj e sikle akana sako dive resen dži e eksperience e digitalnikane transformaciasa ko sikljovipe.
Soske kerel pe lav?
Sar jekhto phird, e labarutne ka trubul te drabaren e konceptia vaši digitalnikani transformacia ki netvorkoskiri rigori katar o proekto DigitClue, sar thaj te dikhen vaj šunen e aver formatia, adhinale e misalestar thaj interesostar. Ka trubul te notirinen e majšukar aspektoja, sar thaj te maškarinen pe ke teme save so si importantno lengere siklenge. Pali praktika ka trubul te buvljaren e kompetencie ani buti e digitalnikane xaletonca. Dureder, trubul te sikaven kobor si lenge katar o džanlipe o participiripe ano proceso e sikavdipaskoro thaj sikljovipaskoro thaj te promovirien (i digitalnikani) inkluzia. O barjovipe thaj inkluzia ane digitalnikane formatia e sikavdipaskere thaj sikljovipaskere trubul te keren džipherdo molipe sa e participantenge ano proceso.
Zumavkeren
Misal 1
O proceso e digitalnikane transformaciakoro si sahne thanende thaj kerel asari ko (maškarutne) škole ane verver ranika. O termino vaj o koncepto si individualnikano ane verver dimenzie (makro, mezo thaj mikro nivelo) thaj rodel džovapime diferencirime dikljaripa.
Dende arkasa ko padlet timeline, barjaren sikavipaskere sekvence ki metodikano treningo thaj barjaren e metodikane kompetencie tumare siklengere, labarindoj adala xaletia.
Dikhen korkori tumare siklenca save thaj sar labaren e digitalnikane medie, kanalia e amalnipaskere mediengere thaj e aver formatia ano tumaro tromalo vaxt adžukhar so ka keren mapa e godjakiri. Misaleske uzal o labaripe e aplikaciako MindMup.
Gindinen tumare siklenca ano savo molipe si lengoro labaripe e internetoskoro thaj sar vov kerel asari ko lengoro sakodivipe thaj save si e palpapunipa, pozitivnikane vaj negativnikane, so ikljoven adalestar. Čhiven sa e arakhina ki mapa e godjakiri.
Misal 2
I škola na dživdinel sade katar peskoro institucionalnikano pervazipe, numaj thaj anglo sa katar peskere sikle. Majbut si e terne generacienge miškipaskiri zor vaši digitalnikani transformacia na sade ano labaripe e agorutne devijacienngoro numaj thaj ano barjovipe thaj leipe than ane sikavdipaskere formatia thaj e čipotipa.
Barjaren i škola e avutnipaskiri tumare siklenca labarindoj ¸workšopo avutnipaskoro¸ kote so sa adava šaj. Labaren e aplikacie Miro thaj Mural vašo efektivnikano sikavipe.
Pala adava lenca keren pervazo ki akanutni situacia thaj kola si e šajdutne anglederutne gindinkerde konceptia thaj idee.
Gindinen jekhethane vašo adava so trubul te ovel te šaj e idee te oven realizirime. Kola našti te keren pe thaj soske?
Vaker kolegoske
Generalnikane, o ulavdipe e pozitivnikane thaj e negativnikane eksperiencengoro vaši digitalnikani inkluzia, a majbut e misalenge ko lengoro labaripe, del dumo e averenge te sikaven pes thaj te vazden peskiri minsa. E labarutne peskere eksperience ka trubul te ulaven e kolegonca thaj adžukhar te vazden i res e temakiri. Adaleske o proekto isi les res te kerel platforma vašo ulavdipe kola so sa adala eksperience kerel len dikhutne (anonimnikane) thaj del šajdipe te ovel leipe thaj deipe e proektongoro, materialongoro, ideengoro thaj e komentarongoro katar lengiri phuv, numaj thaj ko sahno sundal. Akaja plaforma ka ovel resutni sar “D.I. karta” (karta digitalnikane inkluziakiri – inspiririme katar projekto “Queering the Map”) ki netvorkoskiri rigori e proektoskiri DigitClue.
Gindipe dureder
Numaj, o barjovipe na trubul thaj akate te ovel agordo. E labarutne ovena kuražime te keren peskere proektia thaj te leljaren e aver perspektive, save so šaj tromale te alusaren thaj te keren variacie premal e resarinakere grupe. I res si o sahno dživdipaskoro sikljovipe thaj jekhethano dživdipe bizi bariera ano konteksto (e digitalnikane) inkluziakoro. E (durederutne) barjovipasa ko digitalnikano formato si kerdo jekhto phird premal o efektivnikano inkluzipe ani analognikani thaj digitalnikani sfera. Te šaj akava barjovipe te keras dikhljovno, akharas tumen tumare eksperience te ulaven averenca.
Keren xarno sumarum adaleske sar sine anglo 20 berš thaj kote sam akana.
So šaj sa te ovel ko sundal (thaj o digitalnikano) te šaj te ovel poinkluzivnikano?