Digitalna transformacija​

Digitalizacija mijenja način kako surađujemo. Početni uvjeti brzo se mijenjaju posvuda, pa tako i u Europi. Kako doprijeti do ciljanih obrazovnih skupina? Koji su formati održivi i ekonomski isplativi? Kojim se razvojima možemo svjesno pozabaviti? Današnji učitelji i učenici gotovo svakodnevno stječu raznovrsna iskustva s digitalnom transformacijom obrazovanja. Koncepti novih medija kao što su CoP (Community of Practice), MOOC (Massive Open Online Courses) ili OER (Open Educational Resources) samo su djelić novih oblika suradnje u kontekstu digitalizacije. Međutim, ideji digitalne transformacije upodručju razmjene znanja, društvu općenito, industriji i međusektorskoj suradnji, još se ne pridaje dovoljno pozornosti i ne razumije se njezina važnost (Köhler et al., 2019.).

O čemu je riječ? Digitalna transformacija može se promatrati kao proces koji traje od početka digitalizacije do “potpune digitalnosti”. Osnova transformacije jest digitalna infrastruktura i digitalne tehnologije, pri čemu proces ide ruku pod ruku s digitalnom transformacijom te se osim industrijalizacije 4.0 odnosi i na sveukupni društveni razvoj, a cilj je formirati društvo 5.0 (Blossfeld et al., 2018. ). Za učitelje to znači da se moraju umrežiti i koristeći se digitalnim medijima više surađivati (Seufert, 2018.).

S obzirom na digitalne kompetencije, razlikujemo dva osnovna modela:

1. oblikovanje digitalne transformacije vlastite profesije i

2. suoblikovanje digitalne transformacije cijele organizacije.

Digitalna transformacija u školskom kontekstu prikazuje se složenim modelom.

S pravom se možemo zapitati hoće li zbog digitalne transformacije škole biti jače ili nanovo umrežene s društvom? Cress i sur. (2018) objašnjavaju da škole trenutačno teško mogu pratiti brzinu razvoja digitalizacije. Umjesto toga, školama se mora omogućiti da same postanu aktivne u oblikovanju transformacije u skladu s njihovim smjernicama i mjerilima.

Literatura:

Seufert, S., Guggemos, J. &  Tarantini, E. (2018). Digitale Transformation in Schulen – Kompetenzanforderungen an Lehrpersonen. Beiträge zur Lehrerinnen- und Lehrerbildung: Zeitschrift zu Theorie und Praxis der Aus- und Weiterbildung von Lehrerinnen und Lehrern 36(2), S. 175-193.

Blossfeld, H.-P., Bos, W., Daniel, H.-D., Hannover, B., Köller, O., Lenzen, D., McElvany, N., Roßbach, H.-G., Seidel, T., Tippelt, R. & Wößmann, L. (2018). Digitale Souveränität und Bildung. Gutachten des Aktionsrats Bildung. Münster: Waxmann. 

Köhler, T., Schoop, E. & Kahnwald, N. (2019). Communities in New Media: Researching the Digital Transformation in Science, Business, Education & Public: Administration. Proceedings of 22nd Conference GeNeMe 2019. Dresden TUDPress. 

Cress, U., Diethelm, I., Eickelmann, B., Köller, O., Nickolaus, R., Pant, H. A. & Reiss, K. (2018) Schule in der digitalen Transformation – Perspektiven der Bildungswissenschaften. Deutsche Akademie der Technikwissenschaften, S. 1-12.